Nastavak afere “Prizma”: Građani ogorčeni…

Čak 35 prevarenih građana Gradiške koje su radnici mikrokreditne organizacije “Prizma” bez znanja i pristanka uvukli u kredite, podnijelo je kolektivnu tužbu protiv firme “Eos Matrix” iz Sarajeva, koja je otkupila “Prizmina” potraživanja.

Ovo je još jedna kolektivna tužba u slučaju “Prizma” u kojoj je prema procjenama na prevaru uvučeno preko 3.000 građana slabog imovinskog stanja iz cijele BiH i koji su kreditno zaduženi vjerujući da su dobili donacije. Ovu aferu sredinom prošle godine otvorio je upravo naš portal, a ubrzo nakon pisanja Moje Hercegovine uslijedilo je i podizanje nekoliko optužnica protiv bivših radnika pomenute mikrokreditne organizacije.

Tužbom koja obuhvata veliki broj istih slučajva a koju je za njih sastavio banjalučki advokat Din Tešić željeli su sudovima jasnije predočiti kakvo je činjenično stanje, smanjiti sudske troškove za učesnike koji su već slabog imovinskog stanja, ali i riješiti ogroman broj istih sporova u jednom predmetu.

On u tužbi navodi da su službenici Mikrokreditne fondacije “Prizma” ubjeđivali ljude starije životne dobi, neuke i naivne osobe, pretežno težeg imovinskog stanja da prihvate donacije od 500 KM i 1.000 KM, a u stvari su im na potpisivanje dali ugovore o kreditnim zaduženjima koje im nisu predočavali već ih zadržavali za sebe.

Nedugo potom, “Prizma” je gurnuta u stečaj, a potraživanja otkupljuje “Eos Matrix” koji kreće sa pritiscima pa i tužbama na građane kako bi izmirili dugove o kojima do tada nisu ništa znali.

Tešić govori da se ovdje radi o nepostojećem potraživanju privrednog društva “Eos Matrix” prema klijentima koje on zastupa. Kaže da su njegovi klijenti dovedeni u zabludu od strane službenika MKF “Prizma” i vjerujući da dobijaju donacije, potpisali potvrdu o primljenim sredstvima, a ne ugovore o kreditu.

Kako bi smo sudovima jasnije predočili činjenično stanje, klijente smo savjetovali da se udruže i ustanu s kolektivnom tužbom kojom želimo da utvrdimo da ne postoji novčano potraživanje ‘Eos Matrixa’. Na ovaj način sudovi dobijaju jasniju sliku o načinu na koji su naši klijenti dovedeni u zabludu da potpišu fiktivne ugovore o kreditima.

Prevarena lica dijele materijalne troškove parnice među sobom tako da sebi mogu priuštiti kvalitetnu pravnu zaštitu, iako su slabog materijalnog stanja. Trenutno je prva kolektivna tužba podnesena pred Osnovnim sudom u Banjaluci, a u pripremi je još kolektivnih tužbi za druge gradove, kako nam se svaki dan javlja sve veći broj prevarenih građana”, rekao je Tešić za Moju Hercegovinu.

U tužbi se navodi da je firma “Eos Matrix” u očiglednoj namjeri i pored saznanja da je u pitanju krivično djelo i da ne postoji potraživanje prema ovim građanima, putem tipskih tužbi pokušala ishodovati sudske odluke računajući na neukost suprotne strane kao i da će sud vjerovati njima, a ne fizičkom licu. Posebno se naglašava da novac koji se sada potražuje od njih, zapravo nikada nije ni isplaćen, niti su data kreditna sredstva, čime su nedvosmisleno dovedeni u zabludu.

Jedan od prevarenih građana, Branislav Boloban iz Gradiške, priča za naš portal da je prije osam godina vjerovao da je dobio donaciju od 500 KM, a prije par godina saznao da je potpisao kreditno zadruženje na 15.000 KM koje nikada nije vidio.

“Igrao sam fudbal u jednom klubu i kada nam je predsjednik kluba ponudio ‘Prizmi’ da uzmemo nekakva bespovratna sredstva, donacije, prihvatio sam kao i svi ostali. Imao sam 20 godina, a to je bio novac koji bi nam svakako bio od pomoći. Išli smo po trojica iz kluba i taj neki Goran Čikić, kojeg su kasnije uhapsili na granici kada je pokušao da pobjegne, zadigao neki ćošak papira i rekao da tu potpišem.

Sve je bilo spremno, dobili smo tu na licu mjesta donaciju od 500 KM, neko u koverti, neko onako direktno u ruke. Ništa nismo znali dok nam nisu počele dolaziti opomene. Tri ili četiri godine kasnije stigla mi je opomena da sam dužan 15.000 KM, a onda i njihova tužba”, priča on za Moju Hercegovinu i dodaje da ne zna da li je tadašnji predsjednik kluba znao o čemu se tu zapravo i radi.

Boloban, koji sada radi kao konobar u Gradišci, govori da je sve krenulo nizbrdo kada je potraživanja preuzeo “Eon Matrix” i počeo da ih pritišće da plate dugove koje nisu napravili. Sa nekoliko kolega je otišao u Osnovni sud u Gradišci da se raspita šta da radi i tamo su saznali da se vodi slučaj protiv njih. Kaže da se srećom nije do sada dogodilo da je nekome obustavljena plata ili da su mu blokirali račun.

“Kasnije smo saznali svašta. Bilo je porodica u kojima je njih petoro ‘dobilo’ takve donacije. Zamislite kako su se ti ljudi osjećali kada je njih petoro u jednoj kući dobilo obavještenje o neplaćanju kredita od 10.000 KM ili 15.000 KM. Svima su rekli da su neke međunarodne donacije, da je to pomoć ugroženima, bespovratna sredstva, pomoć djeci”.

Znam ženu koja je imala pozajmicu od 700 KM i vraćala je normalno, otplatila sve. Nakon toga joj je stigla opomena da je dužna i da ima neki drugi kredit na 1.000 KM, a onda i na 10.000 KM. Drugi momak vraća svoju redovnu pozajmicu od 800 KM, a nedavno je dobio opomenu da je podigao 8.500 KM i da ne plaća rate.

Ni jedno ni drugo nisu znali za te kredite. Samo su im na tim papirima koje su potpisivali, dopisivali brojeve. Mnogi prevareni su to veoma teško podnijeli psihički. Ljudi teško žive i kada vam se tako nešto desi, ne možete lako da prihvatite niti znate kako da se borite. U šoku ste, hvata vas panika”, kaže on.

Boloban priča da su neki možda i znali da je “Prizma” bila mikrokreditna organizacija, ali nisu sumnjali ništa i vjerovali su da su u pitanju donacije. Ne bi to bilo prvi put da neka firma ili banka ili kreditna organizacija čini nešto zbog “društvene odgovornosti”. Kada su saznali o čemu se stvarno radi, posljedice su već nastupile.

“Moj brat je nedavno vidio na interentu da je jedan advokat zastupao neke ljude u tužbi protiv ‘Prizme’ i dobio slučaj. Stupili smo u kontakt, a kasnije smo se skupili nas 35 i zajedno smo ih tužili. Međutim, koliko znam, samo u Gradišci nas je 180 prevarenih”, kaže Boloban i napominje da je pritisak zaposlenih u “Eon Matrixu” ogroman, da ih zovu svaki dan i pritišću da plate, ali odbijaju da se predstave imenom i prezimenom i prekidaju vezu kada ih krenu ispitivati.

U Policijskoj upravi Gradiška potvrdili su nam da vode istragu u ovom slučaju. Načelnik Sektora kriminalističke policije u ovom gradu Bojan Mišetić kaže da se o detaljima još ne može razgovarati u cilju zaštite istrage.

„Istraga je još uvijek u toku i pod nadzorom je Tužilaštva”, rekao je on za naš portal.

Podsjećamo, kako je Moja Hercegovina pisala prošle godine, službenici “Prizme”, koja je u međuvremenu likvidirana, nezakonito su prisvojili milione maraka prevarivši više hiljada ljudi, a da za to još uvijek niko nije odgovarao.

Do sada je poznato da je Osnovni sud u Mrkonjić Gradu potvrdio optužnicu protiv dvije radnice ove organizacije, Dragane Balać iz Šipova i Radosave Savić iz Banjaluke, koje se terete da su sa građanima lošeg imovinskog stanja zaključivale ugovore o kreditu varajući ih da je riječ o humanitarnoj pomoći, iako bi optužnice trebale biti podignute protiv mnogo više osoba.

Kako je potvrđeno optužnicom protiv njih, u periodu od novembra 2012. do maja 2013. godine, one su podigle kredite u iznosu od 840.000 KM na ime 84 građana Mrkonjić Grada i Šipova, a da su oni mislili da se tu radi o pomoći, nikako o kreditu.

Šest dana nakon što je Moja Hercegovina objavila pomenuti tekst, 12. avgusta prošle godine, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu obavještava javnost da je podiglo optužnicu protiv bivšeg radnika “Prizme” Milenka Ponjarca, a koja je dalje potvrđena od strane Osnovnog suda u Sokocu.

Optužnicom se Ponjarcu stavlja na teret da je u septembru 2012. godine u svojstvu kreditnog službenika Mikrokreditne fondacije „Prizma“ Sarajevo – kancelarija Pale, a u namjeri da sebi pribavi imovinsku korist, bez znanja i saglasnosti J. A, u ime iste, pored njenih ličnih podataka kojima je raspolagao kao kreditni službenik, u kreditnu dokumentaciju vlastoručno unio i neistinite podatke bitne za odobrenje kredita, koju dokumentaciju je, ovjerivši je svojim parafnim potpisima i potpisima, lično obradio i kreditno ocijenio, da bi je nakon toga iskoristio i putem Kreditnog odbora MKF „Prizma“ Sarajevo realizovao Ugovor o farming kreditu za stalna sredstva broj xxx od 14.9.2012. godine, na ime J. A, u iznosu od 10.000 KM, kojim radnjama je pričinio štetu MKF „Prizma“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 12.093,30 KM”, piše, između ostalog u optužnici.

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” koji su iskoristili lakovjerne i neuke građane slabog imovinskog stanja da bi ciljano zaključile takvu vrstu fiktivnih ugovora o kreditima.

Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane. Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko hiljada maraka kredita i imali su problema sa otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani jer je neko ko je podigao kredit od hiljadu maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije hiljade.

Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije hiljade maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da obezbijede novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM itd. Neki su dolazili i do 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Ovaj način poslovanja je strogo zabranjen propisima Agencije za bankarstvo i Zakonom o bankama RS koji definiše načine refinansiranja. Međutim, to nije spriječilo službenike “Prizme” da rade na takav način, jer su imali instrukcije rukovodilaca koji su to radili kako bi pokazali da je njihova fondacija veoma uspješno poslovala. Ujedno, na takav način je izvlačen i novac.

Moja Hercegovina prethodno saznaje i da je veliki broj službenika, a “Prizma” je imala nekoliko desetina zaposlenih, bio uslovljen podizanjem fiktivnog ugovora za kredit i potpisivanjem mjenica za taj ugovor, kako bi dobili zaposlenje u ovoj organizaciji. Novac iz tih kredita završio je u nepoznatim rukama, najvjerovatnije rukovodilaca, neformalnih vlasnika organizacije, a možda i ljudi iz svijeta politike.

Kada je organizacija otišla u stečaj navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za finansiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.

Interesantno, mnogi rukovodioci ove organizacije su nakon otvaranja stečaja u “Prizmi” mahom bili zapošljavani u državnim agencijama, što pokazuje njihovu spregu sa politikom, koja je odranije datirala. Neki su bili zaposleni i u istražnim organima koji bi trebali da procesuiraju ovakve vidove kriminaliteta.

Iz kompanije “EOS MATRIX” iz Sarajeva, koja je preuzela potraživanja od MKF “Prizma”, ističu da nemaju ništa sa eventualnim spornim djelima službenika “Prizme” a da im se svi klijenti, koji se osjećaju prevarenim, mogu obratiti u bilo kojem trenutku.

“’EOS MATRIX’ je pod okriljem stečajnog postupka koji se vodi pred Opštinskim sudom u Sarajevu preuzeo kreditni portfolij MKF ‘Prizma’ Sarajevo – u stečaju. Po preuzimanju portfolija izvršili smo urednu i blagovremenu prijavu ovog događaja u Centralnom registru kredita pri Centralnoj banci BiH čime smo ispunili svoje zakonske obaveze.

Ukoliko bi se u toku aktivnosti naplate utvrdilo postojanje krivičnog djela povezanog sa odobravanjem ili isplatom ovih kredita, ‘EOS MATRIX’ bi, prema vlastitim procedurama i u skladu sa pozitivnim propisima, momentalno obustavio sve aktivnosti naplate i o tome obavijestio Centralni registar kredita.

Takođe, kao oštećena strana bismo zasigurno preduzeli pravne aktivnosti prema eventualnim počiniteljima krivičnih djela radi obeštećenja. Naše postupanje u takvim situacijama bi bilo u potpunosti prilagođeno zakonskom okviru koji se primijenjuje u BiH. Klijenti koji imaju određenih pitanja vezano za dugovanje svakako nas mogu kontaktirati u bilo kojem trenutku”, ističu iz ove kompanije.

MojaHercegovina